Zakon o zaštiti na radu ne bi trebao biti samo birokratska obveza koju poslodavci moraju ispuniti, već sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom.

Radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu propisuju se opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.

Cilj ovih neobvezujućih smjernica OSH WIKI jest pomoći poslodavcima i radnicima da ostanu sigurni i zdravi u radnom okruženju koje se zbog pandemije bolesti COVID-19 znatno promijenilo.

U ovom dokumentu navode se poveznice na relevantne informacije Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). Napominjemo da informacije sadržane u ovim smjernicama ne obuhvaćaju zdravstveni sektor, za koji su dostupni posebni savjeti (primjerice, ECDC-aWHO-a).

Uvod

Nakon pojave pandemije uzrokovane novim koronavirusom 2019. godine (COVID-2019), većina država članica Europske unije (EU) uvela je niz mjera, kako bi se spriječilo širenje bolesti. Svijet rada ozbiljno je pogođen tijekom ove krize, stoga svi dijelovi društva, uključujući poduzeća, poslodavce i socijalne partnere, moraju ispuniti svoju ulogu u cilju zaštite radnika, njihovih obitelji i društva u cjelini.

Priroda i opseg ograničenja, kao što je obustava rada u djelatnostima koje nisu nužne, razlikuju se među državama članicama i sektorima, ali znatan dio radnika mora raditi od kuće.

Nakon što se mjerama fizičkog distanciranja postigne dostatno smanjenje stope prijenosa bolesti COVID-19, državne uprave odobravaju postupan nastavak radnih aktivnosti. To se provodi postupno, pri čemu se prvo odobrava rad u onim djelatnostima koje se smatraju nužnima za zaštitu zdravlja i gospodarstvo. Međutim, bez obzira na to kako i u kojoj mjeri dolazi do vraćanja na uobičajene radne aktivnosti, vrlo je vjerojatno da će određene mjere ostati na snazi još neko vrijeme.

Ažuriranje procjene rizika i poduzimanje odgovarajućih mjera

Baš kao u normalnim radnim uvjetima, identifikacija i procjena rizika u fizičkim i psihosocijalnim radnim okruženjima početna je točka za upravljanje sigurnosti i zdravljem na radu u okviru mjera protiv bolesti COVID-19. Kada dođe do promjene u postupku rada poslodavci su dužni ponovno procijeniti rizik i uzeti u obzir sve rizike, uključujući one koji utječu na mentalno zdravlje. Pri ponovnoj procjeni rizika treba obratiti pozornost na sva odstupanja ili situacije koje prouzročuju probleme. Ne zaboravite kako je važno da u reviziji procjene rizika sudjeluju radnici i njihovi predstavnici. Kao doprinos procjeni, prikupite ažurirane informacije od tijela javnog sektora o učestalosti bolesti COVID-19 u vašem području. Nakon ažuriranja procjene rizika, sljedeći je korak izrada akcijskog plana s odgovarajućim mjerama. U nastavku su navedeni neki primjeri problema povezanih s bolešću COVID-19 koje treba uzeti u obzir.

Smanjenje izloženosti virusu koji uzrokuje COVID-19 na radnom mjestu na najmanju moguću mjeru

Provedba sigurnih radnih praksi u cilju ograničavanja izloženosti virusu koji uzrokuje COVID-19 na radnom mjestu najprije zahtijeva procjenu rizika, a zatim provedbu mjera u skladu s hijerarhijom. To znači uspostavljanje kontrolnih mjera kako bi se najprije uklonio rizik, a ako to nije moguće, smanjila izloženost radnika na najmanju moguću mjeru. Najprije započnite s kolektivnim mjerama i po potrebi ih nadopunite pojedinačnim mjerama, kao što je osobna zaštitna oprema (OZO). U nastavku su navedeni neki primjeri kontrolnih mjera; međutim, neće biti moguće primijeniti sve mjere na sva radna mjesta ili poslove zbog njihove prirode.

  • Zasad obavljajte samo nužni posao, možda se određeni poslovi mogu odgoditi za vrijeme kada rizik bude manji. Ako je moguće, pružajte usluge na daljinu (telefonom ili videovezom) umjesto osobnog sastanka.
  • Što je više moguće smanjite fizički kontakt među radnicima (primjerice, tijekom sastanaka ili za vrijeme odmora). Izolirajte radnike koji svoj posao mogu obavljati sami na siguran način te kojima nije potrebna specijalizirana oprema.
  • Potpuno obustavite, a ako to nije moguće, ograničite fizičku interakciju s klijentima i između klijenata.
  • Pri dostavi robe, preuzimanje ili isporuku obavljajte izvan poslovnih prostora.
  • Postavite nepropusnu prepreku između radnika, posebice ako nisu u mogućnosti međusobno održavati udaljenost od dva metra.
  • Ako nije moguće izbjeći blizak kontakt, ograničite trajanje kontakta.
  • Osigurajte na  prikladnim mjestima sapun i vodu ili odgovarajuće sredstvo za dezinfekciju ruku i savjetujte radnicima da često peru ruke. Često čistite poslovne prostore, posebice pulteve, kvake, alate i druge površine.
  • Poduzmite odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo pretjerano opterećivanje osoblja zaduženog za čišćenje.
  • Ako ustanovite da postoji rizik od zaraze unatoč primjeni svih provedivih sigurnosnih mjera, osigurajte svu potrebnu osobnu zaštitnu opremu.
  • Na ulazu na radno mjesto i drugim vidljivim mjestima postavite plakate koji potiču ostanak kod kuće u slučaju bolesti, primjeren način ponašanja pri kašljanju i kihanju te higijenu ruku.
  • Olakšajte radnicima dolazak na posao osobnim vozilima radije nego javnim prijevozom.
  • Po potrebi uvedite praksu fleksibilnog dopusta i rada na daljinu kako biste ograničili broj ljudi na radnom mjestu.

Nastavak rada 

Ako je vaše radno mjesto zatvoreno na neko vrijeme iz razloga povezanih s bolešću COVID-19, izradite plan za nastavak rada koji uzima u obzir zdravlje i sigurnost.

  • Ažurirajte procjenu rizika kao što je prethodno opisano i pogledajte dokument COVID-19: smjernice za radna mjesta.
  • Prije nego što se u potpunosti nastavi rad i prije povratka radnika na radno mjesto, provedite prilagodbe izgleda radnog mjesta i organizacije rada.
  • Ako imate pristup toj usluzi, obratite se službi medicine rada i savjetniku za zdravlje i sigurnost te s njima raspravite o svojem planu.
  • Obratite posebnu pozornost na radnike koji spadaju u visokorizičnu skupinu i budite spremni zaštititi najugroženije, uključujući starije osobe i one s kroničnim bolestima.
  • Razmotrite uspostavljanje prakse pružanja potpore radnicima koji možda pate od tjeskobe ili stresa.
  • Radnici koji se vraćaju na radno mjesto nakon razdoblja izolacije, vjerojatno će biti zabrinuti. Te zabrinutosti mogle bi dovesti do pojave stresa i problema s mentalnim zdravljem. Pružite radnicima informacije o javno dostupnim izvorima potpore i savjeta. Europska organizacija za mentalno zdravlje pruža informacije o tome kako se brinuti o mentalnom zdravlju.
  • Moguće je da su radnici zabrinuti zbog veće mogućnosti zaraze na radnom mjestu i možda se ne žele vratiti na posao. Važno je razumjeti njihovu zabrinutost, pružiti im informacije o poduzetim mjerama i potpori koja im je dostupna.

Suočavanje s visokom stopom odsutnosti s posla

Ovisno o stopama zaraze u lokalnom području i protokolima na snazi, mnogi vaši radnici mogli bi izostati s posla zbog bolesti COVID-19. Ako je radnik zbog mjere opreza u izolaciji kod kuće, možda će i dalje moći raditi na daljinu (vidjeti u nastavku) ili, ako to nije slučaj, neće moći raditi neko vrijeme.

Radnici za koje je potvrđeno da imaju COVID-19 bit će znatno dulje odsutni s posla i neće moći raditi, a onima koji budu teško bolesni može biti potrebno dodatno razdoblje za oporavak nakon što se izliječe od zaraze. Osim toga, neki će radnici možda biti odsutni s posla jer se moraju brinuti o članu obitelji.

  • Odsutnost znatnog broja radnika, čak i ako je riječ o privremenoj situaciji, može dovesti do opterećenja u pogledu nastavka aktivnosti. Iako bi svi radnici koji mogu raditi trebali biti prilagodljivi, važno je da se ne nađu u situaciji koja bi mogla ugroziti njihovo zdravlje ili sigurnost. Svako dodatno radno opterećenje svedite na najmanju mjeru i pobrinite se da ne traje predugo. Izravno nadređeni rukovoditelji imaju važnu ulogu u nadziranju situacije, a brinu se i da pojedinačni radnici nisu preopterećeni.
  • Osposobite radnike u raznim područjima za obavljanje bitnih funkcija.

Upravljanje aktivnostima radnika koji rade od kuće

Ovdje su dostupni savjeti o sigurnosti i zdravlju tijekom rada od kuće, ali uglavnom su namijenjeni onima koji redovito ili dugoročno rade na daljinu. U nastavku je navedeno nekoliko prijedloga za smanjivanje rizika za radnike koji nisu mogli pripremiti radno mjesto kod kuće na odgovarajući način.

  • Provedite procjenu rizika i uključite u nju radnike koji rade na daljinu i njihove predstavnike.
  • Omogućite radnicima da privremeno kući uzmu opremu kojom se koriste na poslu.
  • Radnicima na daljinu pribavite smjernice o postavljanju radne stanice kod kuće u skladu s načelima dobre ergonomije.
  • Potaknite radnike da redovito uzimaju stanke (otprilike svakih 30 minuta) kako bi ustali, kretali se i protegnuli se.
  • Pružite potporu radnicima na daljinu u pogledu upotrebe IT opreme i softvera.
  • Pobrinite se da postoji dobra komunikacija na svim razinama, uključujući i one koji rade kod kuće.
  • Nemojte podcijeniti rizik od mogućnosti da se radnici osjećaju izolirano i pod pritiskom. Važna je učinkovita komunikacija i potpora koju pružaju rukovoditelj i kolege.
  • Imajte na umu da vaši zaposlenici možda imaju partnera koji isto tako radi na daljinu ili djecu o kojima treba brinuti jer nisu u školi ili koja moraju nastaviti ispunjavati svoje školske obveze na daljinu.
  • Pomozite radnicima u postavljanju zdravih granica između posla i slobodnog vremena.

Uključivanje radnika

Sudjelovanje radnika i njihovih predstavnika u upravljanju sigurnosti i zdravljem na radu ključ je uspjeha i zakonska obveza. To se odnosi i na mjere poduzete na radnim mjestima u vezi s bolesti COVID-19.

Važno je da se pravodobno posavjetujete s radnicima i/ili njihovim predstavnicima te povjerenicima za zdravlje i sigurnost na radu. Uključivanje radnika u procjenu rizika i pripremu odgovora važan je dio dobre zdravstvene i sigurnosne prakse. Povjerenici za zdravlje i sigurnost na radu su u položaju koji im omogućuje da osmisle preventivne mjere.

Briga o radnicima 

Osobe koje su teško oboljele možda će trebati posebnu brigu čak i nakon što budu proglašene sposobnima za rad. Prema nekim pokazateljima, osobe zaražene koronavirusom mogu patiti od smanjenog kapaciteta pluća nakon izbijanja bolesti. U toj će situaciji radnicima možda trebati prilagoditi posao, a možda će im biti potrebno i bolovanje. Radnici koji su morali boraviti na odjelu intenzivne njege možda će se suočiti s posebnim izazovima. Liječnik zadužen za radnika trebao bi dati savjet o načinu i vremenu povratka na posao:

  • Slabost u mišićima. Što je duže netko boravio na odjelu intenzivne njege, to je ova tegoba ozbiljnija. Smanjen kapacitet mišića očituje se i kod, primjerice, respiratornih tegoba. Drugi uobičajeni, ali rijetko prepoznati fenomen jest sindrom postintenzivne skrbi (engl. Post Intensive Care Syndrome – PICS).
  • Problemi s pamćenjem i koncentracijom. Ove se tegobe često razviju tek nakon određenog vremena. Kada osoba ponovno počne raditi, teško ih je prepoznati. Simptomi koji su vidljivi na poslu jesu problemi s pamćenjem i koncentracijom te teškoće pri ispunjavanju zadataka. Stoga je važno na to obratiti pozornost ako znate da je netko boravio na odjelu intenzivne njege. Vrlo je važno dobro usmjeravati radnike jer je nekima teško postići prethodnu razinu učinkovitosti.
  • Dugo razdoblje prije povratka na posao. Podaci upućuju na to da četvrtina do trećine onih koji borave na odjelu intenzivne njege može razviti probleme, neovisno o dobi. Otprilike polovici bolesnika potrebno je godinu dana za povratak na posao, a gotovo trećina njih možda se nikada neće vratiti.

Liječnici mogu dati najbolje savjete o tome kako brinuti o radnicima koji su bili bolesni. Ako nemate službu medicine rada, važno je ta pitanja rješavati pažljivo te poštovati privatnost i povjerljivost radnika.

Budite svjesni rizika da radnici koji su oboljeli od bolesti COVID-19 mogu biti stigmatizirani i diskriminirani.

Planiranje i učenje za budućnost

Važno je izraditi ili ažurirati krizne planove za nepredvidive situacije za slučajeve zaustavljanja i pokretanja poslovanja u budućnosti, kao što je opisano u dokumentu COVID-19: smjernice za radna mjesta. Čak i mala poduzeća mogu izraditi kontrolni popis koji će im pomoći da budu spremni ako se slična situacija ponovi u budućnosti.

Poduzeća u kojima su sada prvi put uvela rad na daljinu mogla bi razmotriti usvajanje takvog načina rada kao modernu i dugotrajnu radnu praksu. Iskustvo stečeno tijekom pandemije bolesti COVID-19 može se iskoristiti za izradu ili reviziju postojećih politika i postupaka rada na daljinu.

Održavanje dobre informiranosti

Količina informacija povezanih s bolešću COVID-19 može dovesti do zasićenja i može otežati razlikovanje pouzdanog i točnog od nejasnog i obmanjujućeg. Uvijek provjerite je li originalni izvor informacija pouzdan i stručan. Službeni su izvori informacija o bolesti COVID-19:

Početak popuštanja mjera fizičkog distanciranja može biti popraćen informacijama specifičnim za određene djelatnosti. Ministarstva zdravstva i rada vaše zemlje imat će relevantne informacije i mogu omogućiti poveznice na specijalizirane izvore.

Sektori i zanimanja

Najvećem riziku od zaraze bolešću COVID-19 izloženi su oni koje poslovi dovode u fizički kontakt s mnogim drugima. Osim radnika u zdravstvu, u domovima za starije i nemoćne, radnici koji su neophodni, a izloženi su povećanom rizikom jesu primjerice oni koji rade u djelatnosti opskrbe hranom i maloprodaji, prikupljanja otpada, komunalnim uslugama, policiji i sigurnosti te javnom prijevozu.

Za nekoliko zemalja dostupne su smjernice za pojedine sektore u odnosu na COVID-19. Provjerite internetske stranice agencije EU-OSHA ili nacionalnog tijela ili zavoda za sigurnost i zdravlje u vašoj zemlji radi dodatnih primjera.