kazna sprječavanje pranja novca

 

Izrečena je dosad najveća kazna za neusklađenost poslovanja, i to za sprječavanje pranja novca Zagrebačkoj banci od strane Financijskog inspektorata u iznosu 33 milijuna kuna. Ova je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija, navodi poslovni.hr.

Objava Zagrebačke banke

Banka je na svojim stranicama objavila da je Hrvatska narodna banka slijedom izravnog nadzora provedenog tijekom 2019. godine izdala prijedlog za sporazumijevanje po kojem je banka dužna platiti ukupnu novčanu kaznu od 33 milijuna kuna za određene povrede Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine br. 108/17 i 39/19).

Banka je prihvatila prijedlog za sporazumijevanje Hrvatske narodne banke. Financijski inspektorat Ministarstva financija je prihvatio sporazum stranaka o čemu je banka obaviještena 2. studenoga 2020. Plaćanje u roku od 30 dana od odluke Financijskog inspektorata rezultira odljevom u iznosu 22 milijuna kuna već odraženom u financijskim izvještajima na 30. rujan 2020.

Banka izjavljuje da je odlučno provela sve dospjele regulatorne mjere u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima i ostaje snažno posvećena kontinuiranom jačanju sustava i procesa. Cjelokupni set mjera (75 mjera ) koje je banka identificirala u potpunosti je proveden tri mjeseca prije zadanog roka.

Ova informacija dostupna je javnosti na internetskim stranicama Zagrebačke burze, internetskim stranicama Banke, u Službenom registru propisanih informacija (HANFA) te je dostavljena HINA-i radi objave.

Utvrđeni prekršaji

Hrvatska narodna banka nadzorom je utvrdila ukupno 11 prekršaja vezanih uz kaznu i kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u sljedećim područjima:

  • procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa,
  • identificiranje i praćenje sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija,
  • prijava sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca,
  • provedba mjera pojačane dubinske analize stranaka,
  • sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

U razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019., uočeni su sljedeći propusti:

  • Nije provedena mjera pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta.
  • Nije analizirana pozadina i svrha 1.126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu.
  • Nisu za 2.028 transakcija stranaka korištene liste indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
  • Nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavljeno 1.122 sumnjiva transakcija.
  • Nije uspostavljen djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka d.d. u financijskom sustavu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija.

Izrečena visina novčane kazne razmjerna je utvrđenom broju i težini počinjenih prekršaja. Istovremeno, visinom izrečene kazne u ovom postupku ostvarena je i zakonom određena svrha kažnjavanja za počinjene prekršaje iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Primjeri prekršaja

U rješenju o prekršaju Financijski inspektorat navodi:

  • prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke u procjeni rizika povezanih sa strankama nisu uzete u obzir sljedeće varijable rizika: namjena i previđena priroda poslovnog odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa strankama te vrijednost imovine koju stranke polažu, kao ni iznosi i visina obavljenih transakcija, niti su uzeti u obzir sljedeći čimbenici rizika: poslovni odnos sa strankama odvijao se u neuobičajenim okolnostima (stranka otvara račun u državi/banci koja nema veze s prebivalištem ili poslovanjem stranke, stranka koristi račun isključivo u svrhu podizanja gotovine, stranka obavlja transakcije koje nemaju jasnu ekonomsku ili pravnu opravdanost, stranka obavlja neuobičajeno velike transakcije u usporedbi s onima koje se mogu očekivati od stranke sličnog profila, stranka daje punomoć za podizanje gotovine osobama s kojima nije rodbinski niti poslovno povezana, poslovanje stranke podudarno je s indikatorima za prepoznavanje sumnjivih transakcija) i plaćanja su primljena od nepoznatih i nepovezanih trećih osoba;
  • za 68 stranaka nerezidenata – talijanskih državljana, koje stranke su provodile sumnjive transakcije jer je postupanje stranaka odgovaralo tipologiji pranja novca prepoznatoj u bankarskom sustavu Republike Hrvatske: priljev sredstava iz inozemstva na račun fizičke osobe nerezidenta koja ih najvećim dijelom podiže u gotovini, a koju tipologiju pranja novca je Ured za sprječavanje pranja novca prvi put objavio u svom Godišnjem izvješću o radu Ureda za 2012. godinu – tzv. “Talijanska tipologija” nisu proveli mjere pojačane dubinske analize propisane internim aktom Zagrebačke banke d.d. – Globalno operativno pravilo Zahtjevi u vezi dubinske analize klijenata radi sprječavanja pranja novca iz svibnja 2017. i to: potvrđivanje identiteta klijenata na temelju više od jednog pouzdanog i neovisnog izvora, utvrđivanje izvora sredstava i izvora bogatstva koje klijent koristi u poslovnom odnosu, prikupljanje informacija o očekivanom broju, volumenu i učestalosti transakcija koje će se obavljati tijekom poslovnog odnosa kako bi se mogla uočiti odstupanja koja ukazuju na sumnju te odredište sredstava; iako su to bili obvezni učiniti, budući da su procijenili da svih 68 stranaka predstavljaju visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma;
  • u razdoblju od 24. srpnja 2018. do 8. studenog 2019. u aplikaciji koju Zagrebačka banka d.d. koristi u tu svrhu, nisu bili ugrađeni svi indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija iz internog akta Zagrebačke banke d.d. – Globalno operativno pravilo Praćenje transakcija radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz studenog 2017., Prilog 2 Zahtjevi grupe u vezi znakova upozorenja i to: velik broj ili velika vrijednost transakcija između inicijatora i korisnika; iznenadna aktivnost na ranije neaktivnom računu (i obrnuto); odstupanje između sadašnjeg i/ili ranijeg (očekivanog) ponašanja klijenta.

Nadzor Hrvatske narodne banke

Banka je nakon završenog nadzora provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja Hrvatske narodne banke.

Ovaj slučaj naglašava da provedba mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka ostaje važan prioritet. Hrvatska narodna banka očekuje od banaka da imaju djelotvorne i učinkovite sustave sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji trebaju biti razmjerni njihovoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova.

Hrvatska narodna banka provodi izravne nadzore poslovanja banaka vezano uz provedbu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma prema godišnjem planu izravnih nadzora i u prosjeku provede pet nadzora banaka godišnje.

Nadzorom se provjerava provodi li banka sve mjere koje je obvezna provoditi, a s ciljem sprječavanja korištenja bankovnog sustava za pranje novca. Hrvatska narodna banka nije tijelo ovlašteno za provođenje istrage nad klijentima banaka koji su potencijalni počinitelji kaznenog djela pranja novca, već je to nadležnost tijela kaznenog progona.

Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije, već je to sustav u kojem su zakonom definirane uloge svakog sudionika kao i njihova suradnja. U sustavu sudjeluju tri vrste tijela: tijela prevencije – obveznici (banke, mjenjači, brokeri, osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću, odvjetnici, računovođe, revizori, agenti za nekretnine itd.), tijela nadzora (Financijski inspektorat Republike Hrvatske, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), financijsko-obavještajna jedinica (Ured za sprječavanje pranja novca) te tijela kaznenog progona (Državno odvjetništvo, sudstvo i policija).

 

Financijski inspektorat, Ured za sprječavanje pranja novca

Webinar – na zahtjev

Podsjećamo da su od 1.1.2020. u cijelosti na snazi izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te su izmjenama propisane kazne za pojedini prekršaj do 1 milijun kuna. Navedenim izmjenama naglašava se tzv. risk based approach, odnosno upravljanje rizicima sprječavanja pranja novca ne na temelju pravila, već na temelju procjena rizika.

Obveznici su dužni prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke dužni imati u vidu varijable i čimbenike rizika od pranja novca i financiranja terorizma kako bi mogli procijeniti rizike povezane s pojedinim poslovnim odnosom ili provođenjem povremene transakcije.

Varijable rizika iz stavka 1. ovoga članka uključuju najmanje sljedeće:

1. namjenu i predviđenu prirodu poslovnoga odnosa, uključujući i svrhu otvaranja računa stranci,

2. vrijednost imovine koju stranka polaže, iznose i visinu obavljenih transakcija, i

3. redovitost ili trajanje poslovnoga odnosa.

Tijela prevencije – obveznici primjene zakona su dužni imenovati ovlaštene osobe unutar organizacije u sklopu sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te redovno educirati ovlaštene osobe i zaposlenike. Stoga u ponudi imamo webinar koji pruža poduzetnicima novosti u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, metodologiju za procjene rizika te predloške za rad.

Ako trebate naš savjet ili specijaliziranu edukaciju, obratite nam se s povjerenjem.

Marija Bošković Batarelo LL.M.